• Politika privatnosti
  • Uslovi Korišćenja
  • Arhiva
  • Login
Nema rezultata
Pregledajte sve rezultate
24sata online
  • SRBIJA
    • POLITIKA I DRUŠTVO
  • BEOGRAD
    • BG INFO
    • BG PREPORUKE
    • BG PRIČE
  • SVET
    • REGION
  • SHOWBIZZ
  • MUZIKA
    • VESTI
  • LIFE & STYLE
  • KULTURA
  • SPORT
  • COVID-19
  • SRBIJA
    • POLITIKA I DRUŠTVO
  • BEOGRAD
    • BG INFO
    • BG PREPORUKE
    • BG PRIČE
  • SVET
    • REGION
  • SHOWBIZZ
  • MUZIKA
    • VESTI
  • LIFE & STYLE
  • KULTURA
  • SPORT
  • COVID-19
Nema rezultata
Pregledajte sve rezultate
24sata online
Nema rezultata
Pregledajte sve rezultate
Početna SRBIJA POLITIKA I DRUŠTVO

Tamna strana Beograda između dva svetska rata

Napisao B. S.
21. Feb, 2021
u POLITIKA I DRUŠTVO, SRBIJA
0 0
0

Foto: Twitter/@lmatic1_

0
DELJENJA
59
PREGLEDA
Share on FacebookShare on Twitter

Da li znate šta znači raditi po sistemu „topli krevet“? Ili „tri u jedan“, a nije kafa?

Mnoge svetske ekonomije, poznati brendovi, dobile su zasluženi medijski „šamar“ javnosti, a neke i sudske presude, kada se saznalo da u mnogim zemljama Azije i Afrike, gde imaju proizvodne pogone, eksplatišu decu, maloletnike u proizvodnom procesu. Radi se po 10 – 12, negde i po 14 časova, sa kratakim pauzama i minimalnim uslovima rada. Neretko, tamo gde je proizvodnja, tu se i spava i obeduje i provodi slobodno vreme, koga najčešće nema, rekli bi „tri ili čak četiri, u jedan“. I tako, digne se medijaska halabuka, i posle izvesnog vremena sve prekrije zaborav. To je, često, nažalost i sadašnjost ove planete. Ali ni prošlost nije bila ružičastija. Pa tako i na ovim našim prostorima. S nadom da u sadašnjosti toga nema, ili ima veoma malo.

Radnici od po 8 godina

Prva polovina dvadesetog veka bilo je vreme koje su obeležili ne baš zavidni ekonomski pokazatelji tadašnje nam državne tvorevine: stopa rasta nacionalnog dohotka kraljevine Jugoslavije bila je skromnih 2,1%, nacionalni dohodak po stanovniku 116 dolara. Ratovi i dugogodišnji „tursko tlačenje“ mladu kraljevinu smeštali su na mesto jedne od najnerazvijenijih zemalja u Evropi. Uz to, posle Grčke, Kraljevina je bila i najzaduženija evropska država, pa otuda, verovatno, ona izreka „dužan ko Grčka“. Uz to, nimalo zanemarljiva činjenica da su strani zajmovi išli za državne troškove i lično bogaćenje, pa je industrija zapošljavala skromnih 7,1% stanovništva (i činila 9,6% BDP), a u gradovima je živelo samo 17% ljudi. Ilustracije radi, ostalo je zabeleženo da su, na primer, 1920-ih Beograd i Zagreb bili gradovi sa tek nešto više od 100 hiljada stanovnika. Malobrojna radnička klasa, koja se polako formira, dobija formu, organizuje se, javljaju se sindikati. Glasnost je jedan od načina sindikalne borbe. Javnost se obaveštava o svim devijantnim društveno-ekonomskim slučajevima. A „slučajeva“ je bilo. Tako socijaldemokrata Dimitrije Tucović 1914. godine upozorava u Radničkim novinama o zloupotrebi dece od strane leskovačkih industrijalaca: „Deca iz tekstilnih fabrika u Leskovcu. Od četrdeset sedmoro, šestoro ih je stupilo u fabriku od sedam godina, četrnaestoro od  osam, dvanaestoro od devet, osmoro od deset, sedmoro od jedanaest. Rade u fabrici po 12 sati. Ovu decu fabrikanti Ilić, Teokarević i Popović upropašćuju u svojim preduzećima, tamo ih tuku, pa kad polumrtva od rada i tortura popadaju, dolaze im noću roditelji te ih nose kući.“ Položaj dece-radnika bila je katastrofalan. Bez ikakvih prava, sem prava da rade uz minimalne uslove i minimalne zarade. 

Deca radnici, 1909 godina SAD. Bilo je normalno da deca rade i po 12 sati dnevno, a i danas je tako u nekim zemljama. pic.twitter.com/0hz4JMlwGd

— Zanimljive činjenice (@daliznate) March 3, 2014

Šegrti u štrajku

I četvrt veka kasnije, ponovo štampa iznosi tužnu javu na svetlost dana, ovoga puta u prestonici. To je i vreme kada se šegrtovalo da bi se postao „sam svoj čovek“, a šegrtovanje nije nimalo bio lagan period odrastanja i učenja raznih zanata. Čast izuzecima, ali slučaj iz 1939. godine, koji je dospeo i na stranice lista Vreme pod naslovom “Šegrti fabrike nameštaja „Visung“ stupili su u štrajk”, 13. jula 1939. godine ilustruje u kakvim su robovskim uslovima živela i radila deca radnici. Fabrika je imala radionice u tadašnjim ulicama Bokeljskoj i u Karađorđevoj. Upošljavala je veliki broj šegrta, koji su radili po 14 sati. Smeštaj je bio u skladu sa eksplatacijom. Više od po dvadeset u jednoj prostoriji, i to u krevetima na sprat. Tri u jednom nizu. I deca ko deca, trpeljiva do beskraja. Pobuna je usledila tek kada su, na sve te nehumane uslove rada i života, počela i fizička maltretiranja. Batine kao „redovno sledovanje“ i izgladnjivanje kao kazne. Deci je „voda došla do usta“, dogovorila su se da napuste posao, i ulogorili su se u Karađorđevom parku. Novinar Vremena preneo je jedan od razgovora sa dečakom iz Karađorđevog parka – malog štrajkača:  

 „Mi smo rešili da štrajkujemo jer jedan dan jedemo a jedan dan ne jedemo. Pa smo morali. Radili smo 14 sati i za tako mnogo posla treba više hrane. Stanovi su bili bedni. Spavali smo po 23 u sobi. Ima buva i vaški. Pored toga bili smo često tučeni“. Stvar je u svoje ruke uzela Radnička komora, smestila je decu i brinula o njima u radničkom skloništu. Štrajk dece zatalasao je javnost prestonice, pa je obrazovana komisija koju su činili predstavnici nadležnog ministarstva, uprave Beograda, Radničke komore i inspekcije. Komisija je samo potvrdila ono što su deca govorila, s tim da su bili prinuđeni da rade i prekovremeno i to u drvari koja je pripadala jednom od akcionara fabrike nameštaja „Visung“.

Komisija je potvrdila priču malih radnika. Jedan detalj, spavali su u prostoriji na trospratnim krevetima. Nije pomoglo vlasniku ni što je, kada je čuo da dolazi kontrola, sklonio prljave slamarice. Potvrđena je i tortura nad decom, od batina do izgladnjavanja. Uz to, rad su obavljali u čućećem položaju!?

Gorka istina

Ukratko, sticanje bogatstva, „prvobitna akumulacija kapitala“, industralizacija mladog kraljevstva i na ovim našim prostorima, išla je, želim da verujem u pojedinačnim i retkim slučajevima, i preko dečijih ruku. Deca radnici pali su „u zaborav“ javnosti, da li radi toga što se javnost stidela ili su tadašnji „novokomponovani“ biznismeni učinili sve da sramnu istinu prekrije istorijska prašina zaborava.

Izvor: 011info.com

Tagovi: Beograddecaeksploatacijafabrikeistorijameđuratni periodstare slike Beograda
B. S.

B. S.

Sledeća vest
Gradonačelnik Beograda otkrio šta je ključno za bolju epidemiološku sliku

RADOJIČIĆ: Prerano je za popuštanje mera

Ostavite komentar Otkaži

Vaša adresa neće biti javna. Obavezna polja *

Preporučujemo

Petru treba 150.000 evra za lečenje i ima rok od sedam dana

1 year ranije
Beograd nastavlja da unapređuje položaj osoba sa invaliditetom

Beograd nastavlja da unapređuje položaj osoba sa invaliditetom

1 year ranije

24h trending

  • Važili su za najlepši par u Srbiji: Marko Jarić se nekada zabavljao sa ovom lepoticom

    Važili su za najlepši par u Srbiji: Marko Jarić se nekada zabavljao sa ovom lepoticom

    0 deljenja
    Podeli 0 Tweet-uj 0
  • Nikolina Pišek se slikala sa Dikaprijom i Končitom Vurst u haljini koju mnogi pamte (FOTO)

    0 deljenja
    Podeli 0 Tweet-uj 0
  • „Gde si ti nakazo pošla tako gadna” Ana Mihajlovski o komentarima na račun njenog izgleda

    0 deljenja
    Podeli 0 Tweet-uj 0
  • Jelena Đoković rešava svađu između dece jednim trikom

    0 deljenja
    Podeli 0 Tweet-uj 0
  • Saša Popović prekršio pravilo u “Zvezdama Granda”: Evo kako se pravdao

    0 deljenja
    Podeli 0 Tweet-uj 0

Zapratite nas

Instagram

Zaprati

  • Regionalna pop zvezda i kantautor Petar Grašo nakon brojnih uspešnih koncerata, nastupiće u beogradskoj Štark Areni 11.11.2022. godine sa početkom od 20.30 časova.@petargrasoofficial @skymusic.production @stark_arena #petargraso #koncert #beograd #starkarena #skymusic #skymusicproduction #koncertiubeogradu #desavanjaubeogradu
  • Prvi vikend šestog izdanja Kopaonik Music Week-a održan je ovog vikenda, uz nastupe dve velike muzičke zvezde, @sasamatic_official i @cecaraznatovic. Sudeći po reakcijama kako posetilaca, tako i samih muzičara, upravo ovakvi koncerti bili su ono što je svima najviše nedostajalo, budući da zbog korona virusa prošlogodišnje izdanje nije bilo održano. #musicweekfestival #kopaonik #musicfestival #cecaraznatovic #sasamatic #skymusic
  • Samo još dva dana ostala su do početka šestog izdanja Kopaonik Music Week festivala. Na najpoznatijoj srpskoj planini, u veliko sali hotela Grand, 11. marta nastupiće Saša Matić, dok će ovo veče otvoriti Nenad Cvijetić. Već narednog dana, odnosno 12. marta festivalska publika imaće priliku da uživa uz Cecu Ražnatović, alii Mega bend koji će pre Cecinog nastupa zagrejati atmosferu. Festivalska vrata biće otvorena za publiku od 21:30.@musicweekfestival @cecaraznatovic @sasamatic_official @nenadcvijetic #musicweekfestival #festival #muzika #kopaonik
Foto: Kopaonik Music Week festival/Promo
  • Takmičenje @pesmazaevroviziju privuklo je veliko interesovanje javnosti posle dve polufinalne večeri. Priča se o pesmama, nastupima, ali posebnu pažnju je privukla i scena, kreativnost nastupa, produkcioni i tehnički standardi. Partner @rtsrbije u organizaciji ovog festivala bio je @skymusic.production #pesmazaevroviziju22 #skymusic #skymusicproduction #24online #eurovision #eurovisioncontest #eurovision22
  • Kada bi imao priliku da porazgovaraš sa svojim omiljenim izvođačem, šta bi bilo tvoje prvo pitanje? 
Potrudi se da bude kreativno jer najkreativniji ostvaruju priliku da urade ceo intervju sa izvođačem po svom izboru, i to u Music Week backstage-u! 🤩  Razmisli dobro, a kada smisliš svoje pitanje ostavi ga u komentaru ispod ovog posta!  📌Potrebno je da:
👉🏼Zapratiš @24online.rs i @musicweekfestival 
👉🏼Uz pitanje koje ostaviš u komentaru taguješ izvođača kojem želiš da ga postaviš  Reporter biće proglašen 26. avgusta!  Ove godine si nikad bliže omiljenom izvođaču! 🥳🤩  #24online #musicweekfestival #musicweek2021 
#musicweek #musicweekbelgrade #24onliners #portal24 #skymusicproduction
  • Ponovo smo tu!
Vaš vodič kroz Beograd, svet, showbiz i kulturna dešavanja, ali i svet politike - kompletna informisanost i malo više od toga, na novoj mreži distribucije, sa 9 novih rubrika i potpuno novim izgledom!  I dalje jedine besplatne novine u Beogradu!  Pronađite nas i online na 👉🏼www.24online.rs
  • Ada Ciganlija dobija inkluzivno dečje igralište.  Vest u celosti pročitajte putem linka u opisu profila.
  • Sa lepim vremenom vratile se i smrdibube.  Kako se rešiti ove napasti pročitajte na linku u opisu profila.
  • „Migranti moraju i treba da budu u kampovima“ Policija pronašla 27 iregularnih migranata.  Vest u celosti pročitajte putem linka u opisu profila.

Kategorije

  • Beograd
  • BG INFO
  • BG PREPORUKE
  • BG PRIČE
  • BIZNIS
  • COVID-19
  • DOBRA VEST
  • DOGAĐAJI
  • DOMAĆA SCENA
  • FESTIVALI
  • GLAVNE VESTI
  • HRONIKA
  • KONCERTI
  • Kultura
  • LETO 2020
  • LIFE & STYLE
  • MUZIKA
  • NAGRADE
  • Najnovije vesti
  • POLITIKA I DRUŠTVO
  • REGION
  • SHOWBIZZ
  • Sport
  • SRBIJA
  • SVET
  • SVETSKA SCENA
  • TEMA DANA
  • VESTI

Aplikacija

Naš portal možete i pratiti putem android i iOS aplikacije:

O nama

24h Online je digitalni medijum jedinih besplatnih novina.

  • Politika privatnosti
  • Uslovi Korišćenja
  • Arhiva

© 2021 24h Online - Online izdanje jedinih besplatnih novina 24h.

Nema rezultata
Pregledajte sve rezultate
  • SRBIJA
    • POLITIKA I DRUŠTVO
    • BIZNIS
    • HRONIKA
  • BEOGRAD
    • BG INFO
    • BG PREPORUKE
    • BG PRIČE
  • SVET
    • REGION
  • SHOWBIZZ
    • DOMAĆA SCENA
    • SVETSKA SCENA
  • MUZIKA
    • VESTI
  • LIFE & STYLE
  • KULTURA
  • SPORT
  • COVID-19

© 2021 24h Online - Online izdanje jedinih besplatnih novina 24h.

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In
Upravljanje pristankom za kolačiće
Koristimo kolačiće da bi ubrzali rad web portala.
Funkcionalni Always active
Tehničko skladištenje ili pristup je striktno neophodan za legitimnu svrhu omogućavanja korištenja određene usluge koju izričito traži pretplatnik ili korisnik, ili u jedinu svrhu izvršenja prijenosa komunikacije preko elektronske komunikacijske mreže.
Preferences
Tehničko skladištenje ili pristup su neophodni za legitimnu svrhu čuvanja podešavanja koje ne traži pretplatnik ili korisnik.
Statistics
Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u statističke svrhe. Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u anonimne statističke svrhe. Bez sudskog naloga, dobrovoljne suglasnosti od strane vašeg dobavljača internet usluge ili dodatnih zapisa treće strane, informacije sačuvane ili preuzete samo za ovu svrhu obično se ne mogu koristiti za vašu identifikaciju.
Marketing
Tehničko skladište ili pristup su potrebni za kreiranje korisničkih profila za slanje reklama ili za praćenje korisnika na web stranici ili na nekoliko web stranica u slične marketinške svrhe.
Manage options Manage services Manage vendors Read more about these purposes
Opcije
{title} {title} {title}