• Politika privatnosti
  • Uslovi Korišćenja
  • Arhiva
  • Login
Nema rezultata
Pregledajte sve rezultate
24sata online
  • SRBIJA
    • POLITIKA I DRUŠTVO
  • BEOGRAD
    • BG INFO
    • BG PREPORUKE
    • BG PRIČE
  • SVET
    • REGION
  • SHOWBIZZ
  • MUZIKA
    • VESTI
  • LIFE & STYLE
  • KULTURA
  • SPORT
  • COVID-19
  • SRBIJA
    • POLITIKA I DRUŠTVO
  • BEOGRAD
    • BG INFO
    • BG PREPORUKE
    • BG PRIČE
  • SVET
    • REGION
  • SHOWBIZZ
  • MUZIKA
    • VESTI
  • LIFE & STYLE
  • KULTURA
  • SPORT
  • COVID-19
Nema rezultata
Pregledajte sve rezultate
24sata online
Nema rezultata
Pregledajte sve rezultate
Početna LIFE & STYLE

Istine i zablude o gljivama

Napisao admin
17. Feb, 2021
u LIFE & STYLE
0 0
0
Istine i zablude o gljivama

Foto: Privatna arhiva

0
DELJENJA
103
PREGLEDA
Share on FacebookShare on Twitter

Uz svakodnevne obaveze i ubrzan tempo života mnogi od nas okreću se ponovo zdravim navikama i upotpunjavanju ishranu namirnicama poreklom iz prirode.

U poslednje vreme su tako sve popularne i gljive. Iako su one kod nas veoma zastupljene i dalje su velika nepoznanica mnogim građanima naše zemlje, a opseg poznavanja ovog carstva svodi se na nekoliko vrsta koje najčešće nalazimo upakovane u marketima ili kod prodavaca na pijacama.

Dr Jasmina Glamočlija koja je naučni savetnik Odeljenja za fiziologiju biljaka u mikološkoj laboratoriji, na Institutu za biološka istraživanja “Siniša Stanković”, Instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerziteta u Beogradu oktrila je neke manje poznate stvari o gljivama.

Dr Jasmina, koja je stručnak u oblasti mikologije, sa više od 200 objavljenih radova u međunarodnim časopisima i mnogobrojnim domaćim naučnim priznanjima, kao vrsni poznavalac makromiceta, otkrila je koliko zapravo ima jestivih gljiva na području naše zemlje, zbog čega se one razlikuju od svih drugih organizama kao i da li je bezbedno da ih konzumiramo i kupujemo na pijaci.

“Gljive, carstvo živih bića raznovrsno kao i carstvo biljaka i životinja, imaju jasno definisano mesto u ekosistemima – one su, uz bakterije, glavni razlagači organskih jedinjenja, prvenstveno lignina i celuloze, što omogućava nesmetano odigravanje životnog ciklusa ekosistema.

Boletus, Foto: Privatna arhiva

Prema starim procenama brojnost gljiva je 1.5 milion vrsta dok novi izveštaji bazirani na molekularnim metodama procenjuju da ih ima oko 5.1 miliona. Ova cifra obuhvata organizme različite građe niže i više gljive, ali i one različitih veličina mikro i makrogljive.


Makromicete, čija plodonosna tela ljudi nazivaju pečurkama, su predstavnici Ascomycotina i Basidiomycotina koji imaju zajedničke karakteristike: krupna plodonosna tela (podzemna i nadzemna) dovoljno velika da se vide golim okom i uberu rukom”, rekla je dr Jasmina.

“Podaci o brojnosti i raznovrsnosti makrogljiva Srbije nisu objedinjeni, ali na osnovu baze podataka dr Dragiše Savića i nalaza različitih gljivarskih udruženja moze se reći da je zabeleženo 2.386 Askomiceta i 1600 Bazidiomiceta. Nikada se nije pravio popis otrovnih i jestivih.

 Primenom novih i naprednijih tehnika u istraživanjima, pojedine vrste koje su konzumirane vekovima su zbog otkrivanja pojedinih štetnih materija prešle iz kategorije jestivih u u polu otrovne (izazivaju gastrointestinalne probleme) i otrovne”, dodala je ona.

S obzirom na to da je trend za branjem gljiva sve veći, kao i to da mnogi smatraju da je unosan biznis i “laka zarada”, većina ljudi zaboravi na činjenicu da čak i mala greška u identifikaciji vrste koja se konzumira može da dovede do štetnih pa čak i fatalnih posledica. Dr Jasmina je uputila bitnu poruku svima koji se prvi put susreću sa gljivama ili žele da ih upoznaju malo više, ali na pravi način.

Coprinus picaceus, Foto: Privatna arhiva

“Svako ko želi da se upozna sa svetom gljiva može da postane član nekog od gljivarskih društava u Srbiji zavisno od mesta u kome živi. Društva koja su starija kao Mikološko društvo Srbije (Beograd) i Gljivarsko društvo Šumadija (Kragujevac) funkcinišu van Mikološko–gljivarskog saveza Srbije koji je asocijacija većeg broja gljivarskih društava. Sva udruženja su u aktivna u različitim delovima Srbije. Početnici mogu da steknu osnovna znanja u svetu gljiva u okviru ovih društava i tu se organizovati sa iskusnim gljivarima za odlazak na terene.

Neophodno je da se početnici kroz terenski rad i uz stručnu literaturu upoznaju sa nekoliko vrsta gljiva i kada u prisustvu iskusnih gljivara nauče razlikovanje otrovnih i jestivih vrsta gljiva mogu da povećavaju broj vrsta sa kojima se upoznaju u određenim sezonama.

Najvažnije pravilo prilikom sakupljanja gljiva jeste da nema univerzalnog pravila po kojem bismo sa sigurnošću mogli da utvrdimo da li je posmatrana gljiva jestiva ili otrovna. Jedino detaljno poznavanje morfoloških odlika vrste odabrane gljive može sprečiti bilo kakve nedoumice o njenoj eventualnoj jestivosti ili otrovnosti”, rekla je dr Glamočlija.

Ona je napomenula da u periodu kada gljiva na terenu ima malo (decembar-februar), početnici mogu da se upoznaju i sa gljivarskom literaturom koja može da se pronađe veoma lako i na srpskom jeziku.

“Kada krenu na teren početnici će prateći instrukcije iz knjiga, a i slušajući starije gljivare saznavati o vrstama koje se nalaze u njihovom okruženju. Strpljenje i oprez, su najbolji savetnici ljudima koji žele da otpočnu upoznavanje sa svetom gljiva”, rekla je dr Jasmina.

Craterellus cornucopioides – crne trube, Foto: Privatna arhiva

Mnogi građani najčešće kupuju gljive na pijacama od neregistrovanih prodavaca, ne razmišljajući o sigurnosti, te nam je dr Jasmina otkrila koliko je zapravo ova praksa bezbedna.

“Tržište pečurki nastavlja da raste zbog interesovanja za njihove kulinarske, nutritivne i zdravstvene prednosti. Na pijacama su izložene gajene i samonikle vrste. Neadekvatan tretman fungicidima u gajilištima veoma je česta pojava. Šampinjoni, bukovače i siiitake su dobijeni iz samoniklih pre nekoliko vekova. To su plodovi selekcionisanih micelija i smatraju je sigurnim za konzumiranje. Naravno i ovde je oprez neophodan.

Samonikle vrste (sakupljene ili otkupljene u otkupnim stanicama u Srbiji) su, ukoliko se nalaze na prodaji u okviru pijace verovatno prošle određenu kontrolu. Međutm i tada se nekada među jestivim vrstama pojave nejestive, pa čak i otrovna plodonosna tela gljiva”, rekla je ona.

Macrolepiota-suncanica, Foto: Privatna arhiva

U medijima su veoma popularni tekstovi o halucinogenim gljivama iz roda Psilocybe. Dr Glamočlija nam je ukazala na neverodostojnost tih tekstova, kao i na koji način ljudi mogu da izbegnu da zbog svoje radoznalosti ne ugroze sebi život.

“Veliko broj podataka o gljivama u medijima je netačan, samo upoznavanje sa dostupnom naučnom literaturom sa ovom, kao i drugim halucinogenim vrstama spečiće ljude da ugroze sebi život. Rod Psilocybe ima 114 vrsta. Na sajtu Gljivarskog društva Novi Sad postavljeno je predavanje dr Jovane Vunduk o halucinogenim gljivama pa i delovanju psilocibina, opijata antipsihotika, psihodelika i drugih supstanci koji se mogu naći u makromicetama”, priča ona.

Proteklih godina je zabeležen povećan broj trovanja gljivama u našoj zemlji, te je dr Jasmina dala kraći spisak otrovnih vrsta od kojih su neke imale fatalne posledice po berače.

Svaki potecijalni sakupljač gljiva se pre svega mora upoznati sa morfološkim karakteristikama sledećih vrsta najvažnijih otrovnica koje se nalaze u Srbiji: zelena pupavka (Amanita phalloides), panterovka (Amanita pantherina), muhara (Amanita muscaria), bljuvara (Russula emetica), otrovna brašnjača (Clitocybe dealbata), otrovni šampinjon (Agaricus xanthoderma), olovasta rudoliska (Entoloma sinuatum), mala smrt (Galerina marginata), brezova mlečnica (Lactarius torminosus), zavodnica (Omphalotus olearius), ludara (Rubroboletus satanas), žučara (Tylopilus felleus), obična sumporača (Hypholoma fasciculare), hrčci Gyromitra esculenta i Gyromitra gigas, kao i mnoge druge vrste.

Pleurotus ostreatus-bukovaca, Foto: Privatna arhiva

Pored poznavanja osnovnih karakteristika potrebno je izbegavati sakupljanje previše mladih nerazvijenih primeraka jer se time povećava šansa za zamenu sa otrovnicom. Što se tiče stepena trovanja on može biti od blagog do smrtonosnog.

U Beogradu na Vojno medicinskoj akademiji se nalazi Centar za kontrolu trovanja u kome se dobija adekvatna medicinska pomoć kod trovanja gljivama.

To ne znači da se ne možete otrovati i gljivama koje nisu na ovom spisku već samo da je spisak suviše obiman, a za mnoge gljive se ne zna da li su otrovne ili ne. Obična uvijača (Paxillus involutus) smatrana je jestivom, a onda je otkriveno da se nagomilava u organizmu, a ako je ima u dovoljnim količinama sprečava zgrušavanje krvi.

Ukoliko se koristi velika količina potvrđeno jestivih gljiva, više od 300 grama dnevno može doći do stomačnih problema jer plodonosna tela sadrže veliku količinu dijetalnih vlakana”, zaključila je dr Jasmina.

Izvor: Mondo

Tagovi: Dr Jasmina Glamočlija. mikrobiologgljivepečurke
admin

admin

Sledeća vest
Slavna holivudska glumica umalo stradala u Kongu (FOTO)

Slavna holivudska glumica umalo stradala u Kongu (FOTO)

Ostavite komentar Otkaži

Vaša adresa neće biti javna. Obavezna polja *

Preporučujemo

Razgovor Kusturice i mladih autora na Kustendorfu

Oglasio se Kusturica: “Greška – počeo lov na veštice”

3 meseca ranije

NEPRIJATNI MIRISI NA ČUKARICI: Hitna reakcija gradskih vlasti

2 years ranije

24h trending

  • NIKOLA ĐURIČKO: U Srbiju mogu da me vrate “Fest i divni prijatelji

    Dve decenije su zajedno: Suprugu Nikole Đurička retko možete videti u javnosti (FOTO)

    0 deljenja
    Podeli 0 Tweet-uj 0
  • Seka Aleksić: Često kažem da ću umreti debela i gladna

    0 deljenja
    Podeli 0 Tweet-uj 0
  • Tea Tairović otkrila koliko je zaradila od prve “tezge”

    0 deljenja
    Podeli 0 Tweet-uj 0
  • Ana Nikolić: Blokirala sam moju baku od 76 godina, jer je bezobrazna

    0 deljenja
    Podeli 0 Tweet-uj 0
  • Otkriveno zbog čega su raskinuli Rada i Haris?

    0 deljenja
    Podeli 0 Tweet-uj 0

Zapratite nas

Instagram

Zaprati

  • Regionalna pop zvezda i kantautor Petar Grašo nakon brojnih uspešnih koncerata, nastupiće u beogradskoj Štark Areni 11.11.2022. godine sa početkom od 20.30 časova.@petargrasoofficial @skymusic.production @stark_arena #petargraso #koncert #beograd #starkarena #skymusic #skymusicproduction #koncertiubeogradu #desavanjaubeogradu
  • Prvi vikend šestog izdanja Kopaonik Music Week-a održan je ovog vikenda, uz nastupe dve velike muzičke zvezde, @sasamatic_official i @cecaraznatovic. Sudeći po reakcijama kako posetilaca, tako i samih muzičara, upravo ovakvi koncerti bili su ono što je svima najviše nedostajalo, budući da zbog korona virusa prošlogodišnje izdanje nije bilo održano. #musicweekfestival #kopaonik #musicfestival #cecaraznatovic #sasamatic #skymusic
  • Samo još dva dana ostala su do početka šestog izdanja Kopaonik Music Week festivala. Na najpoznatijoj srpskoj planini, u veliko sali hotela Grand, 11. marta nastupiće Saša Matić, dok će ovo veče otvoriti Nenad Cvijetić. Već narednog dana, odnosno 12. marta festivalska publika imaće priliku da uživa uz Cecu Ražnatović, alii Mega bend koji će pre Cecinog nastupa zagrejati atmosferu. Festivalska vrata biće otvorena za publiku od 21:30.@musicweekfestival @cecaraznatovic @sasamatic_official @nenadcvijetic #musicweekfestival #festival #muzika #kopaonik
Foto: Kopaonik Music Week festival/Promo
  • Takmičenje @pesmazaevroviziju privuklo je veliko interesovanje javnosti posle dve polufinalne večeri. Priča se o pesmama, nastupima, ali posebnu pažnju je privukla i scena, kreativnost nastupa, produkcioni i tehnički standardi. Partner @rtsrbije u organizaciji ovog festivala bio je @skymusic.production #pesmazaevroviziju22 #skymusic #skymusicproduction #24online #eurovision #eurovisioncontest #eurovision22
  • Kada bi imao priliku da porazgovaraš sa svojim omiljenim izvođačem, šta bi bilo tvoje prvo pitanje? 
Potrudi se da bude kreativno jer najkreativniji ostvaruju priliku da urade ceo intervju sa izvođačem po svom izboru, i to u Music Week backstage-u! 🤩  Razmisli dobro, a kada smisliš svoje pitanje ostavi ga u komentaru ispod ovog posta!  📌Potrebno je da:
👉🏼Zapratiš @24online.rs i @musicweekfestival 
👉🏼Uz pitanje koje ostaviš u komentaru taguješ izvođača kojem želiš da ga postaviš  Reporter biće proglašen 26. avgusta!  Ove godine si nikad bliže omiljenom izvođaču! 🥳🤩  #24online #musicweekfestival #musicweek2021 
#musicweek #musicweekbelgrade #24onliners #portal24 #skymusicproduction
  • Ponovo smo tu!
Vaš vodič kroz Beograd, svet, showbiz i kulturna dešavanja, ali i svet politike - kompletna informisanost i malo više od toga, na novoj mreži distribucije, sa 9 novih rubrika i potpuno novim izgledom!  I dalje jedine besplatne novine u Beogradu!  Pronađite nas i online na 👉🏼www.24online.rs
  • Ada Ciganlija dobija inkluzivno dečje igralište.  Vest u celosti pročitajte putem linka u opisu profila.
  • Sa lepim vremenom vratile se i smrdibube.  Kako se rešiti ove napasti pročitajte na linku u opisu profila.
  • „Migranti moraju i treba da budu u kampovima“ Policija pronašla 27 iregularnih migranata.  Vest u celosti pročitajte putem linka u opisu profila.

Kategorije

  • Beograd
  • BG INFO
  • BG PREPORUKE
  • BG PRIČE
  • BIZNIS
  • COVID-19
  • DOBRA VEST
  • DOGAĐAJI
  • DOMAĆA SCENA
  • FESTIVALI
  • GLAVNE VESTI
  • HRONIKA
  • KONCERTI
  • Kultura
  • LETO 2020
  • LIFE & STYLE
  • MUZIKA
  • NAGRADE
  • Najnovije vesti
  • POLITIKA I DRUŠTVO
  • REGION
  • SHOWBIZZ
  • Sport
  • SRBIJA
  • SVET
  • SVETSKA SCENA
  • TEMA DANA
  • VESTI

Aplikacija

Naš portal možete i pratiti putem android i iOS aplikacije:

O nama

24h Online je digitalni medijum jedinih besplatnih novina.

  • Politika privatnosti
  • Uslovi Korišćenja
  • Arhiva

© 2021 24h Online - Online izdanje jedinih besplatnih novina 24h.

Nema rezultata
Pregledajte sve rezultate
  • SRBIJA
    • POLITIKA I DRUŠTVO
    • BIZNIS
    • HRONIKA
  • BEOGRAD
    • BG INFO
    • BG PREPORUKE
    • BG PRIČE
  • SVET
    • REGION
  • SHOWBIZZ
    • DOMAĆA SCENA
    • SVETSKA SCENA
  • MUZIKA
    • VESTI
  • LIFE & STYLE
  • KULTURA
  • SPORT
  • COVID-19

© 2021 24h Online - Online izdanje jedinih besplatnih novina 24h.

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In
Upravljanje pristankom za kolačiće
Koristimo kolačiće da bi ubrzali rad web portala.
Funkcionalni Always active
Tehničko skladištenje ili pristup je striktno neophodan za legitimnu svrhu omogućavanja korištenja određene usluge koju izričito traži pretplatnik ili korisnik, ili u jedinu svrhu izvršenja prijenosa komunikacije preko elektronske komunikacijske mreže.
Preferences
Tehničko skladištenje ili pristup su neophodni za legitimnu svrhu čuvanja podešavanja koje ne traži pretplatnik ili korisnik.
Statistics
Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u statističke svrhe. Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u anonimne statističke svrhe. Bez sudskog naloga, dobrovoljne suglasnosti od strane vašeg dobavljača internet usluge ili dodatnih zapisa treće strane, informacije sačuvane ili preuzete samo za ovu svrhu obično se ne mogu koristiti za vašu identifikaciju.
Marketing
Tehničko skladište ili pristup su potrebni za kreiranje korisničkih profila za slanje reklama ili za praćenje korisnika na web stranici ili na nekoliko web stranica u slične marketinške svrhe.
Manage options Manage services Manage vendors Read more about these purposes
Opcije
{title} {title} {title}